Prvi viseći mostovi u Engleskoj i Francuskoj su koristili željezne lance. Premda je čelik već dugo bio prihvatljiv materijal za gradnju mostova, tek je pola stoljeća kasnije, John Augustus Roebling, iseljenik iz Njemačke u SAD, prvi iskoristio kablove od čelične žice za viseće članove mosta. Njegov su izum 1841.g. bili i kabeli od sukanih žica. Roebling je izumio metodu predenja velikih kablova od paralelnih žica na terenu. To je primjenio na pet mostova za nošenje kanala, vješajući korito kanala o kabele. Prvi je dao mostovima aerodinamičku stabilnost ukrućenjem elemenata i dijagonalnim kablovima. Do njegovog vremena, većina je visećih mostova pala uslijed velikih oluja. Kako je Francuska proglasila moratorij na konstruiranje visećih mostova nakon rušenja mosta Basse-Chaine 1850.g., kreativnost je prešla preko Atlantika s J. A. Roeblingom u SAD. Školovan u Europi, bio je izložen utjecaju koncepta o žičanim visećim mostovima u Francuskoj i Švicarskoj.
Godine 1855. projektirao je i izgradio prvi svjetski željeznički viseći most. Raspon je, od 250 metara preko kanjona Niagare, bio zapanjujuće postignuće tog doba. U to doba ovo je bila jedina forma koja je mogla premostiti 250 m u jednom rasponu. Izgrađen od drva i žice, ovaj je most prenosio vlakove 42 godine sve dok 1896. nije zamijenjen lučnim mostom.
     Nakon mosta Niagara uslijedili su: 1860.g. manji most Pittsburg Allegheny, te 1867.g., 328 metara dug raspon mosta (nazvanog njegovim imenom) preko rijeke Ohio u Cincinnatiju.
     Remek djelo tog vremena i Roeblingovo krunsko ostvarenje je bilo projektiranje mosta Brooklyn u New Yorku. Ovaj je most, s rasponom od 486 m, tada bio nevjerojatan. Kako se most na ušću rijeke Tay srušio 1879.g., što je projektante u 19. st. upozorilo na važnost opterećenja vjetrom, to je vodilo cijenjenju Roeblingovog projekta Brooklynskog mosta, čija sigurnost nikad nije došla u pitanje. Most je 1948.g. modificirao David B. Steinman da bi ga prilagodio povećanom prometu.

Brooklynski most je 20 g. bio najveći na svijetu, a bilo je potrebno 13 godina da se izgradi. Osmi viseći most na svijetu, Verazzano Narrows, u New Yorku, s tada rekordnim rasponom od 1300 m izgrađen je 1964.g. za manje od pet godina. Brooklynski most je danas 60-ti na svijetu. Viseći mostovi su postali “kraljevi” mostova sudeći po duljini raspona. Najveći most na svijetu je u projektu na Siciliji, preko Messina tjesnaca s rasponom od 3300 metara.
    Brooklynski most (Brooklyn Bridge) je bez sumnje najpoznatiji u svijetu i još se općenito smatra lijepim. J. A. Roebling je došao u New York 1867.g. s namjerom da ga projektira i sagradi. Dvije godine kasnije, poslije završetka projekta, umro je od trovanja krvi zbog ozljede noge zadobivene u nesreći pri ispitivanju lokacije tornja na Manhattanu. Njegov je najstariji sin, Washington Roebling, preuzeo zadatak. Dvije godine poslije početka gradnje, u 1872. g., u dobi od 35 g., i on se ozljedio dok je provjeravao keson temelja jednog tornja koji je bio potopljen. Žudeći za životom, promatrao je radove iz svog stana u blizini gradilišta pomoću dalekozora. Izgradnju je doveo do uspješnog završetka 1883.g. Njegova supruga je bila kurir između bolesničke postelje i gradilišta. Most je 24. svibnja 1883.g. otvorio Chester Arthur, predsjednik SAD-a.
     Dugo je vremena Brooklynski most smatran osmim svjetskim čudom. Steinman, jedan od najvećih graditelja visećih mostova modernog doba, odrastao je u sjeni Brooklynskog mosta. Njegova znamenita knjiga “Graditelji mostova: Priča o John A. Roeblingu i njegovom sinu” vrijedan je literarni spomenik karijerama dvojice Roeblinga.

Priredila: prof. Gordana Bušac